Foto: 
Mircea Tătuc

Balkan ekspres - Rumunija

Rumunija je poveća balkanska zemlja koja izlazi na Crno more, a koju bi i Panonsko more lepo potopilo kada bi se izdiglo. Može da se pohvali i visokim Karpatima koji počinju u blizini Vršca, u Srbiji. Velika većina populacije su Rumuni, službeni jezik je rumunski, a omiljena religija je protestanska ortodoksna katolička. Najpopularnija sportska disciplina je leva ruka, desni džep, a narodne pesme pevaju se na rumunskom jeziku. Čak i lokalne džukele laju na rumunskom jeziku, a i torte se prave na rumunskom jeziku. Pored rumunskog jezika u Transilvaniji se troše mađarski i nemački jezik, a romski je zastupljen u čitavom svetu, pa ni Rumunija nije imuna.

U Rumuniji se nalaze najstariji tragovi ljudskog postojanja u Evropi, u Pećini sa kostima (Pestera cu Oase), a sudeći po kostima i imajući u vidu da su Srbi najstariji narod, opušteno možemo zaključiti da je ta pećina najstarija srpska grobnica. Ipak, nema ko da stavi na ulaz u pećinu ritualni venac sa obeležjem republike Srbije. Obzirom da kolaju priče da je na nekim nađenim kostima bilo još i malo mesa, doduše prilično suvog i bez marinade, garavi Srbi iz Kameruna su najavili grupnu posetu najstarijem eksponatu ostataka homo sapiensa u Evropi, čim bude neka utakmica u blizini.

Kao i druge balkanske zemlje i Rumunija je tokom vekova proživljavala i preživljavala promene, teritorijalne, političke, ekonomske, i sve što je promenljivo. Ime Rumunija je dobila od imena grada Rima, odnosno od naziva istočnog rimskog carstva. Postoje beleške da je Rumunija dobila ime po romima koji su iz Indije zalutali u Rumuniju. Zato, kada u Beogradu vidiš cigana, ne znaš da li je iz Vranja ili iz Temišvara. Ipak, nekada se ova teritorija zvala Dakija, koju su naseljavali Dačani, a bili su deo plemena Geti i pripadali su Tračanima. Dačansko napredno kraljevstvo je ubrzo postalo trn u oku Rimskom carstvu, pa su rimljani razbucali ovo kraljevstvo i pretvorili ga u provinciju Rimska Dakija. Nakon povlačenja rimljana Dakiju su prvo startovali Goti, pa Huni, Avari, Bugari, Kumani i drugi radoznali osvajači. U srednjem veku Rumuni su živeli u tri odvojene provincije Vlaška, Moldavija i Transilvanija. Od 11-og veka Transilvanija je pripadala Mađarskom Kraljevstvu, sve do dolaska Osmanlija. Po nekim izvorima Osmanlije su bili obrezani Srbi koji su zbog turkinja okupirali Tursku. Ali, u Turskoj nema srpske šljive, pa tako ni šljivovice, što je bio dovoljan razlog da krenu u osvajanje svega što se može osvojiti. A moglo se. U to vreme Vlaškom provincijom vladao je popularni Vlad III Drakul, u narodu poznatiji kao Vlad Cepeš (Tepeš). Bio je turski vazal koji je svoje protvnike eliminisao najokrutnijim metodama, koje je naučio u Turskoj gde je kao dete bio taoc Murata II. Većinu neprijatelja je nabijao na kolac, pa je tako dobio nadimak Cepeš – nabijač. Mogao bi da svrati malo i u skupštinu Srbije gde ima dovoljno materijala za sportsko rekreativnu zabavu. Vlad Pocepač u epizodi: Tako ja ušetam u skupštinu i skontam materijal, a onda materijal skonta mene. Kako god, savremena Rumunija nastaje ujedinjenjem Moldavije i Vlaške, a posle prvog svetskog rata dobija i Transilvaniju, Bukovinu i Besarabiju i postaje kraljevina Rumunija. Posle drugog svetskog rata u Rumuniji počinje novo mračno doba kada je Nikolaje Čaušesku, pedigrirani diktator renomiranog porekla došao na vlast, i poveo Rumuniju u srednji vek. Malo je nejasno da li je glumio Dart Vejdera, ili je Dart Vejder glumio njega.

U gimnastici, Rumunija je na vrhu svetske sportske scene, a pop muzika je slušanija od narodne, pri čemu je turizam prilično profitabilan. Ima i rečnu i morsku mornaricu, a ima i zavidan rečni i morski ribolov, dok Karpati omogućavaju i zimske sportove. Ali, ako planiraš gostovanje u Rumuniji, dobro čuvaj svoj novčanik, da ne bi postao tuđ.

Komentari

Komentari