Foto: 
Shadowgate

Balkan ekspres - Slovenija

Malu zemlju centralne evrope u podnožju Alpa u šestom veku naselili su Sloveni, današnji Slovenci, koji u ono vreme nisu bili Slovenci već Karantanci. Neki izvori navode da su u to vreme na toj teritoriji bili Britanci, koje su Bavari tako žestoko pokarali da su se nazvali Karabritanci, ali zbog nekog respekta prema ko zna kome, promenili su naziv u Karantance. Zato današnji Slovenci glumataju engleze nadajući se novom bavarskom pohodu. Ipak, primili su se na evropsku kulturu, a zahvaljujući prelepim planinama i izlazu na more, opasno su razvili turizam. Simbol Slovenije i Slovenaca je Triglav, planinski vrh sa tri glave, koji je i najviša geografska tačka Slovenije. Legenda kranjskih dinosaurusa kaže da je tu nekada živela aždaja sa pet glava, a onda je došao sveti Nikola i malo je redukovao, tako da su ostale samo tri. Ponižena i uvregjena aždaja se skamenila i tako stvorila planinski vrh Triglav.

Tokom istorije teritorija današnje Slovenije je bila deo Rimskog carstva, Karantanije, Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Jugoslavije, da bi 1991. postala nezavisna država. Prilagođavala se situaciji u kojoj se našla, tako da nije bila mnogo opustošena. U četrnaestom veku potpala je pod vlast Habzburgovaca, koji su kasnije postali Austro-Ugarska. Danas je članica je NATO saveza kao izuzetno jaka vojna sila, sa tri vrabca i dva ozračena punoglavca.

Ni Slovenci više nisu kao što su nekada bili, jer su Bosanci u vreme Jugoslavije masovno odlazili u Sloveniju da traže posao, a dvadesetak godina kasnije Slovenci su masovno odlazili u Bosnu da traže tatu. Uvođenjem zabrane o pričanju viceva o Bosancima, Muja i Hasa su postali najpopularniji Slovenci. Slovenci čine glavnu etničku grupu Slovenije, iako ima i neznatan broj drugih nacionalnosti. Religija im je katolička, ali nije isključeno da ne bi prihvatili religiju Zulu plemena ako se ukaže potreba. Zvanični jezik je Slovenački, iako se spikaju i drugi jezici, uglavnom nemački, italijanski i mađarski. Najpopularniji sportovi su zimski sportovi u kojima zauzimaju visoko mesto u svetu, mada su cenjeni i sportovi sa loptom, fudbal, košarka i rukomet.

Osim rudnika žive Slovenija nema nekih značajnih rudnih bogatstava, pa je posle drugog svetskog rata ulaskom u Jugoslaviju, razvila šrafciger industriju stvarajući gotov proizvod od delova proizvedenih u ostalim republikama Juge. Isti proizvodi su prodavani u inostranstvu, pa je logično da je Slovenija uzimala najveći deo kolača sa najmanjim učinkom. Međutim, ono što naprave, naprave kvalitetno.   Sava iz Kranja proizvodi gume za sve i svašta, a po kvalitetu može da stane rame uz rame sa vodećim proizvođačima u svetu. Droga iz Portoroža uspešan je proizvođač i diler prehrambenih proizvoda, ali je prodat Hrvatskoj. Neverovatno je da i Slovenija, koja teži europskim standardima i načinu života, ima nekoga ko je rasprodaje, kao što ima i Srbija. Geografski položaj je takav da nemaju mnogo vetrovitih dana, pa vetrenjače za proizvodnju električne energije nisu baš učinkovite. Zato je nuklearna elektrana u Krškom pristojan izvor struje, pa za Slovence kažu da su blago ozračeni i ludi k’o struja. Ukoliko bi se desila havarija elektrane, Slovenci to verovatno ne bi ni primetili. Obzirom da su Hrvati ravnopravni deoničari ove elektrane, i njima se mogu pripisati slovenački atributi.

Sedma strofa Zdravice je tekst državne himne Slovenije, koju je napisao France Prešern, dok je muziku komponovao Davorin Jenko, a zanimljivo je da je isti kompozitor komponovao i muziku himne Srbije, Bože pravde. Današnja slovenačka muzika se svodi na liberalni eurosong. Dok Neca Falk mašta o anatomski oblikovanoj banani, Lajbah kopira Ramštajne i Tendžerin Drim u kvazi neonaci fazonu, dok Umek na nekoj brzini opušteno didžejiše po ozbiljnijim tehno žurkama. Živeli uz Zdravicu.

 

 

Komentari

Komentari