Foto: 
Ali Haines

Šišmiši su svuda oko nas

Da li ste znali da i šišmiši imaju svoj dan? Pa ako imaju, zaslužili su!

U svetskom kalendaru o zaštiti prirode ubeležen je i 21. septembar kao međunarodni dan zaštite šišmiša. Ovo su ugrožene životinje i zato su uvrštene u zaštićene vrste i u Srbiji. Ta divna, mila stvorenja zvana slepi miševi, šišmiši, netopiri ili ljiljci su lepe i vrlo korisne noćne životinje, da njih nema izbadali bi nas komarci.Veoma su važna karika u lancu ishrane.

Slepi miševi, uopšte nisu štetočine, neprimetno žive pored ljudi, jedino što ih se ljudi plaše, a da ih nikada nisu ni videli.E moji šišmiši, da vam onaj BremStoker nije ocrnio život, svrstavši vas u red krvopija, karakondžula i ostalih strašila, malo ko bi znao da postojite.

Njihov uticaj na modu je prepoznatljiv, dugačak crni, kožni mantil kakav su nosili pripadnici tajnih policija, pa lepršavi mantil s uzdignutom kragnom, pa šišmiš rukavi na haljinama, jaknama, džemperima. Ako je i od šišmiša pa dosta je.

Šišmiši su noćni radnici, treća smena koja nikad ne spava.To radno svojstvo je, od njih, BremStoker prepisao i dao ga Drakuli. Spavaju danju, viseći naglavačke na usamljenim stablima, tavanima, skrivenim i slabo posećenim mestima u prirodi. Zimu provode u hibernaciji ili sele u toplija područja.

U nekoj naučnoj seriji sam čula da jedan šišmiš može da pojede i 3000 insekata za vreme jedne dobre lovačke noći. Pitam se koliko bi bilo insekata da nije ovih korisnih sisara, bog ih poživeo. Inače jedu i sitne životinje, ribe, žabe, biljke. To zavisi od vrste slepog miša, a ima ih preko hiljadu vrsta.

Oni su jedini leteći sisari, a imaju i svojstvo slično ultrazvučnom aparatu, to svojstvo je eholokacija. Oni odašilju ultrazvučne impulse koji se odbijaju od svih prepreka u okolini pa registruju eho i tako dobijajujasnu sliku o okruženju (plenu koji love, preprekama). Tako da slepi miševi, koji inače nisu slepi jer vide po dnevnom svetlu, neće naleteti na čoveka, a kamoli mu krv piti.

Ako slučajno slepi miš uleti u kućuu večernjim satima jureći nekog insekta, ugasiti svetlo, ostaviti otvoren prozor i on će izleteti napolje. Ako sleti negde, uhvatiti ga krpom i izbaciti napolje, nije ništa strašno.

Ova nedužna životinja je dosta ispaštala kroz vekove zbog glupavih i primitivnih ljudi. Slepom mišu su vadili srce, sekli krila, glavu, sakupljali krv radi sreće, gatanja, začeća, strahova…motivi su razni. Ali ima i civilizacija koje su slavile slepe miševe kao simbole rodnosti, imetka i izobilja.

Evo i starinskog recepta, kako da momak zavoli devojku ali ne i obrnuto devojka momka. Uhvatiti svojeručno slepog miša, odseći mu jedno krilo zlatnim nožem i kroz to krilo gledati momka za vreme mladog meseca i želeti da se zaljubi baš u vas. Budući da je lov na slepe miševe zakonski zabranjen, drage devojke nađite drugi recept za očaravanje momaka!

Ustanovljena je i evropska noć slepih miševa početkom devedesetih godina prošlog veka, a obeležava se i u Beogradu u vidu predavanja, radionica i edukativnih tribina o ovim životinjama.

U čast šišmiša!

Komentari

Komentari