Mene nije stid
Razvenčan od mora i leta, pomiren sa sopstvenim mislima od samoga sebe pozajmljujem. Nije me sramota što krčmim sećanja i rasipam osećanja – moja su.
Brine me jedino što se osećam kao da sam stavljen u naopaku zagradu, kao priraslica životu i svetu. Nemoćan da objasnim sebi i drugima tu reč,) lepota (,onu zbog koje su sve druge suvišne. Ukusnu, sjajnu i nezaboravnu, kao sladoled na letnjem raspustu, kupanje u maju ili prvi poljubac.
Ako smo svi različita poglavlja jedne iste knjige, zašto samo moje viđenje sveta svima smeta kao izvrnuta postava? Zašto drugi prihvataju obaveze koje im lome volju i rastaču nadu i svake jeseni pakuju godine kojima polako podrivaju mogućnost nevinog uživanja u lepoti? Znači li to da sve proživljeno treba još jednom preispitati, kao verovatnu laž? Naravno da, ne.
Na početku svega je mit, isto je i na kraju.
Plus smrt, ali pre toga je život. Svejedno, oboje su trik. Suštinsko pitanje jeste, u šta ćemo poverovati. Život je igra mašte i realnosti kojom se želi dokazati kako ono što nazivamo stvarnošću nije tako neporecivo i neprikosnoveno kao što izgleda.
Gledam i ćutim kao pisac koga su reči ostavile samog. Moje zablude su teže od Minotaurovih muka. Na mom dlanu je urezano slovo V kao linija života. Ispod moje kože je more od mastila puno ćiriličnih školjki.
Bata nosi jedno zlatno dugme od uniforme na sakou kao jedini trag prošlosti.(„mogao sam biti sve, a odabrao sam biti ni(t)ko(v)“). Oblači kišni mantil i odlazi u noć.
Serena preko svega stilizuje svoj svet, po snazi svoje originalnosti i iskrenosti realniji od „realnog.“(Priča o njoj nije ni malo laka ni jednostavna. Ona često odlazi da potraži nekog drugog, ko će umeti da je ispriča bolje i lepše. Zato istorija svaki put počinje iznova, za neku novu publiku.)
Ne krijem se i ne stidim. Učim i nije me sramota. Već znam da sve što srce dobije duša mora da plati. Gledam i uživam. Učim da samom sebi ne verujem. Čemu služi znanje? Ako napišem sve što znam o njoj pripašće drugom koji čeka da je otkrije.
Posmatranje je alhemijski proces. Uvod u anatomiju poezije. Prozna priprata.