Foto: 
autor nepoznat

Pet priča po ceni jedne

Lajanje
U mojoj kući ja sam apsolutna vlast. U njoj živimo pas i ja. Deca su otišla da potraže sreću u svetu a za njima je otišla i supruga. Pas, inače mešanac, zna da laje na mene zato što mu nisam dao hranu, vodu, zato što ga ne šetam. Ja ga zbog toga vežem u podrum lancem i dodatno mu smanjim obroke. Tako je to kada laješ protiv vlasti.

Kuhinja
U srećna vremena znao sam da se razderem na suprugu i da joj kažem:“Marš u kuhinju!“
Jednog dana je to isto rekao i moj poslodavac meni. Samo što je to značilo da idem u javnu kuhinju.

Stisak
Stisao sam se sa porodicom u maloj kvadraturi, redovno se stiskam za plaćanje, ali i pored toga mi redovno govore da se stisnem još malo.
Tako sam se stiskao i stiskao sve dok nisam puko.

Taštini recepti
Dugo je posmatrao korice sveske sa kulinarskim receptima koju je njegova supruga nasledila od njene mame. Tištilo ga je to što je gospođa tašta dva puta ostajala udovica.
Kada se supruga vratila iz nabavke i kada mu je saopštila koliko su cene skočile, poželeo je da se njegove sumnje obistine.

Niko nema što Srbin imade
U cegeru je nosio pasulj iz Kanade, beli luk iz Kine, zelenu salatu iz Makedonije, jabuke iz Poljske, grožđe iz Moldavije.
Na ulazu u zgradu susreo je komšiju koji je upravo kretao putem Nemačke. „Gde ćeš bre komšija, nemaju oni tamo ono što mi imamo!“, poručio mu je dok su se pozdravljali.

Komentari

Komentari