Foto: 
autor nepoznat

Životinjsko carstvo

Rodio sam se u skromnoj radničkoj porodici sa zečjom usnom. Dok sam još bio beba operisali su me i taj problem je uspešno uklonjen.
Taman sam se rešio muke sa zečjom usnom kada sam dobio magareći kašalj. Verujem da su se u tom periodu moji roditelji pitali šta im je sve ovo trebalo.
Međutim, moje, a ujedno i nevolje mojih roditelja, nisu jenjavale.
Krenuo sam u školu i ubrzo posle malih boginja dobio sam i varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje. Sećam se svog tadašnjeg tufnastog tela i ogromne želje za češanjem.
Nakon povlačenja boginja usledio je novi problem- utvrđeno je da bolujem od kokošijeg ili noćnog slepila, a to je značilo da neću biti uspešan superheroj a ni noćni čuvar.
U tinejdžerskim danima bio sam poprilično nestašan, pa su moji roditelji govorili da me je zahvatilo kravlje ludilo. To naravno nije bilo tačno ali sam u tom period dobio mišju groznicu. Ono što te ne ubije - to te ojača, pa sam samim tim i iz ovog problema izašao jači.
Iako sam bio stalna žrtva opakih bolesti doživeo sam da postanem zreo muškarac koji je kasnije uspeo da preživi kako ptičji, tako i svinjski grip.
Danas sam i sam roditelj i ponekad se zapitam šta mi je sve to trebalo. Zaposlen sam i redovno od mene prave magarca i majmuna, a to je ipak boljka koja ne može da se izleči. I kako se približava kraju mogu vam reći samo jedno:”Život je sve, ali nije mačji kašalj.”

Komentari

Komentari