Foto: 
autor nepoznat

Stari Grci i Nobel

Nagrada Švedske banke za ekonomske nauke u znak sećanja na Alfreda Nobela je nagrada koja se dodeljuje svake godine za vanserijske intelektualne doprinose u oblasti ekonomije. Nagradu je počela da dodeljuje Švedska banka (najstarija centralna banka na svetu), na 300-tu godišnjicu svog osnivanja 1968. godine. Iako ova nagrada nije utemeljena na testamentu Alfreda Nobela, laureati iz ekonomije primaju diplomu i zlatnu medalju od švedskog kralja 10. decembra u Stokholmu na istoj ceremoniji na kojoj i dobitnici Nobelove nagrade iz fizike, hemije, fiziologije ili medicine i književnosti. Iznos novčane nagrade za ekonomiju jednak je drugim nagradama.
Izvor Wikipedija

Poslednja rečenica u tekstu objašnjava motive uvodjenja ove nagrade. Iznos od 1,1 miliona dolara (2012. je smanjen iznos pojedinačne nagrade radi očuvanja kapitala Nobelove fondacije na dugi rok). I da pogledamo odakle su dobitinici i za koje radove ti „prodavci magle“ nose kući milion: (nešto mi se čini da je Redfordova nepristojna ponuda u istom iznosu za jednu noć sa tudjom ženom, visoko moralno načelo u odnosu na radove ovih lauerata)
- za pionirski doprinos teoriji opšte ekonomske ravnoteže i teoriji blagostanja, Hiks i Arou 1972. UK i SAD,
- za proučavanje analize potrošnje, monetarne istorije i teorije i za demonstraciju složenosti stabilizacione politike 1976. Fridman SAD
- analizu finansijskih tržišta i donošenja odluka o potrošnji, zaposlenošću, proizvodnjom i cenama 1981. Tobin SAD,
- za obnavljanje istraživanja ekonomske istorije primenom ekonomske teorije i kvantitativnih metoda radi objašnjenja ekonomskih i institucionalnih promena Fogel i Nort 1993 SAD.
- za analizu tržišta sa asimetričnim informacijama Stiglic 2001.SAD za bolje razumevanje konflikta i saradnje kroz analizu teorije igaraŠeling 2005. SAD
- za analizu potrošnje, siromaštva i blagostanja Diton 2015. SAD

Ne mogu da se otmem utisku da niko od njih nije pročitao ni jedno delo iz klasične književnosti
Istorija stare Grčke i Rima im je nešto dosadno, u pauzama letnjih all inclusiv aranžmana po prašnjavoj Evropi, (“ hi, do you have cold coce?“). Verovatno bi na pomen Aristotela i Ksenofona upitali, jesu li ti momci self employed ili rade za nekog?
(ovo ne zaslužuje drugi odgovor sem MRŠ! ; obožavam crnogorsku rečitost, jedna rečca i sve je kazano)

A i mi, dragi kolege, treba da se podsetimo na razliku izmedju istočne i zapadne škole.
Kod Grka dobrovoljnost, u Rimu prinuda, kod Aristotela raspodela poreskog tereta, u Rimu ratni plen, Grčka uvodi carine i tribute, Rim glavarinu na robove (da li svaki put kada platimo porez zapravo dajem glavarinu).
„Za stare Grke, oporezivanje je spadalo u polje etike: sloboda ili nesloboda nekog društva merila se prema sistemu oporezivanja. Njihov sistem je vredan ne zbog načina na koji su oporezivali građane, nego zbog načina na koji nisu. U staroj Grčkoj nije bilo poreza na dohodak. Porezi nisu bili način da se novac bogatih deli sa ostalim svetom. Umesto toga, postojalo je dobrovoljno oporezivanje - liturgija.

Ta reč, koju danas uglavnom povezujemo sa pravoslavnim bogosluženjem, u svojoj osnovi označava "javnu službu" ili "rad za narod". Ideja o dobročinstvu bila je duboko utkana u grčki duh i imala koren u mitologiji.

Titan Prometej bio je najveći dobročinitelj čovečanstva, kom je poklonio vatru, ukradenu s Olimpa. Boginja Atina dala je ljudima maslinu, simbol mira i prosperiteta, i postala toliko važna u grčkom predanju da po njoj i danas grčka prestonica nosi ime.

Filozof Aristotel se najviše bavio ovom temom i on je smatrao da najbolji ljudi najviše daju za zajednicu. Samim tim, siromasi nikad ne bi mogli da dosegnu vrlinu, jer nemaju finansijska sredstva. Istinsko bogatstvo sastoji se u činjenju dobra, pisao je Aristotel u "Umetnosti retorike", u davanju novca i poklona u pomaganju drugima da opstanu.

Lekar Hipokrat, osnivač medicine, bio je još jedan Grk koji je verovao u društvenu odgovornost i savetovao lekare da povremeno besplatno pružaju svoje usluge (izvor B92)“

Bez želje da sudim, ocenjujem, navijam...ipak su mi draži stari Grci.

Komentari

Komentari