Olgica Marinković

Rođena sam u Vršcu, čini se već davne 1962.godine. Valjda je jedino utešno što je to godina najbolje „berbe“. Ostalo nije imalo praktičan značaj, bar ne za mene. Jer umesto nepokretnosti,  nepisanim testamentom, od prosvetarskih predaka sa očeve i svešteničkih predaka sa majčinestrane, ostavljena su mi usmena „predanja“ i srdačne želje za uspešno probijanje kroz život. Zato svoju „agendu“ otvaram u Zemunu,na nepoznatom terenu, bez viška prtljaga. Veslam kroz zdravstvene bujice, pa, skoro kao humanitarac. Pišem za svoju dušu, bez mnogo eksponiranja. A onda, posle 33 godine rada na galiji, dižem sidro i sa zavežljajem u koji sam smestila pet i po decenija životnog iskustva, odlazim u novi rezervni zavičaj. Trenutno živim u Talinu, pišem, slikam, izrađujem umetničke predmete, restauriram stari nameštaj, šetam udomljenu mešanku i iščekujem povratak panonskom iskonu.

Objavljene knjige:

-POGLED IZA VRATA BEZ KVAKE, Naučna KMD, Beograd, 2013.g.

-JELENA, Naučna KMD, Beograd, 2014.g.

-EVINE SVESKE, Naučna KMD, Beograd, 2015.g.

-CRTICE IZ VRŠAČKE ULICE, Naučna KMD, Beograd, 2016.g.

-DEČIJI DOM U VLADIČANSKOM DVORU U VRŠCU od 1945-1957.g, monografija, za izdavača „Džošua Print“ Vršac, 2019.g.

Prozni radovi objavljeni su u brojnim zbornicima, periodici, na portalima, u nedeljniku Vrsačke vesti, a priča PIJACA U TALINU, iz zbirke Baltičke impresije (Sveske, Časopis za književnost, umetnost i kulturu, izdavač „Mali Nemo“ Pančevo) bila je neposredna najava za knjigu

-LECE OD LEDA, Nova Poetika, Beograd, 2020.g.

U neobičnom severnom svetu neobično je, neuobičajeno i malo verovatno zabadanje nosa u tuđu šerpu. Ni u onu pravu, a ni u ono što ona simboliše.

Autor Olgica Marinković

Autor Olgica Marinković

U nizu od 365 raznoraznih međunarodnih dana, prošle nedelje je u Estonji obeležen Dan pasa. Naravno međunarodni. Mali, srednji i veliki, čupavi i ondulirani, uparadjeni u skupoceniaksesoar, kao i oni manje zainteresovani za svoj stajling, štrapacirali su ulicama i parkovima pod budnim nadzorom ponosnih vlasnika, nezainteresovani i nesvesni da išta treba da slave i obeleže, sem svoje teritorije.

U Talinu je 19. juna obeležen Dan crnih mačaka. Zabavan i poseban dan posvećen podizanju svesti o ovim često nepravedno stigmatizovanim životinjama. Svrha proslave upravo je razbijanje mitova i sujeverja vezanog za crne mačke. Udruženja za zaštitu životinja širom sveta donela su odluku da se Dan mačaka proslavlja 17.novembra, međutim, svaka zemlja obeležava ovaj dan različitog datuma, što ne izaziva nikakve sporne momente.

Još jedno tiho jutro, vetrovito i usamljeno. U uobičajenoj maršruti, krckaju daščice parketa pod mojim korakom. Veliki iznajmljeni prozor za setu iznajmljenog prizora. Pogled se pruža prema parku, prema daljinama beskrajnog naselja i niza zgrada podignutih od bele cigle. Maglovita belina i sumorna, zbunjujuća uniformnost. I veliko drvo kao svetionik, kao orijentir kretanja po mislima. I melodijski intervali male žute ptice. Najavljuju zakasnelo proleće, retke prolaznike i ženu sa povocem u ruci.

Autor Olgica Marinković

Postoji li lepši doživljaj od buđenja uz umilne zvuke grtalica? Utrkuju se u raščišćavanju smetova, nadmeću koja će više, koja će jače, i nekako, sve je tako idilično i podseća na one Amerike iz filmova. Iskreno, doživljaj je neuklopiv u kasnoaprilskoaprilsko jutro jer je maj, po kalendaru koji i postoji radi vremenske orijentacije, već zauzeo niski start. I kako saopštiti jednom divnom prolećnom mesecu da će biti odložen jer se bestijanje zime malko odužilo?

Republika Estonija je 24. februara proslavila je 106 godina nezavisnosti i državnosti. Najveći estonski praznik započeo je vatrometom i podizanjem zastave na odbrambenoj kuli Herman. Zatim je usledilo obraćanje predsednika, vojna parada i veliko veselje.

Estonskoj sobodi i nezavisnosti prethodila je burna i turbulentna istorija.

Godine 1711. ruski car Petar Prvi napravio je prvu posetu Talinu. Razlog je bio obilazak i upoznavanje sa novoosvojenim posedima, naročito luke i gradskih utvrđenja. Među lokalnim stanovništvom, koje je bilo desetkovano ratovima i kugom, nastala je čitava pometnja zbog neizvesne sudbine i budućnosti u novouspostavljenoj vlasti „Petra Prvog, varvarskog tiranina sa Istoka“.

Pages